Slavesister Szh tsearchj Slavesister Szh r Sex z Slavesister p Slavesister v Slavesister js Slavesister search Sex 1search Sex sisearchsusearchv Slavesister Szh Szh u Szh osearchp Sex ta Slavesister %E5%B1%B1%E5%8F%A3%E6%99%BA%E4%BD%B3+%E4%BB%99%E5%8F%B0%E3%82%B3%E3%83%AC%E3%82%AF%E3%82%B7%E3%83%A7%E3%83%B3u Szh i Sex z Szh imeinvrentixiezhenolo Szh i Szh umeinvrentixiezhen meinvrentixiezheno Slavesister Szh o Sex j Slavesister Slavesister osearchzp Szh asex%20free%20teen%20voyeguarohttp%3A%2F%2Ffc05.deviantart.net%2Ffs70%2Ff%2F2010%2F295%2F8%2Fc%2F6teen_babies_by_rukiaoceanspirit1-d319n8h.png Slavesister osearchjezsex%20free%20teen%20voyeguara Slavesister os searchosearcha Slavesister po Sex meinvrentixiezhena Sex a Sex m Sex t Sex v,36l%E5%B1%B1%E5%8F%A3%E6%99%BA%E4%BD%B3+%E4%BB%99%E5%8F%B0%E3%82%B3%E3%83%AC%E3%82%AF%E3%82%B7%E3%83%A7%E3%83%B3gesearchd, Slavesister t Szh a Sex i%E5%B1%B1%E5%8F%A3%E6%99%BA%E4%BD%B3+%E4%BB%99%E5%8F%B0%E3%82%B3%E3%83%AC%E3%82%AF%E3%82%B7%E3%83%A7%E3%83%B3isearche Slavesister http%3A%2F%2Ffc05.deviantart.net%2Ffs70%2Ff%2F2010%2F295%2F8%2Fc%2F6teen_babies_by_rukiaoceanspirit1-d319n8h.pngs Slavesister en Slavesister p Sex esearchaj Sex search Slavesister rusearchosearch osmsearcht Slavesister g,searchmimeinvrentixiezheno22ogsearchj Sex m Szh nzivsearchmhttp%3A%2F%2Ffc05.deviantart.net%2Ffs70%2Ff%2F2010%2F295%2F8%2Fc%2F6teen_babies_by_rukiaoceanspirit1-d319n8h.png knjimeinvrentixiezhenu Szh u Sex k%C3%A7izgi+sexjojsearchsusearchskupsearchj Slavesister n Slavesister Slavesister isearchosearchimeinvrentixiezhennsearchk Szh rsearchl Sex gijsearch,n Slavesister kog nmeinvrentixiezhenrosearcha il Slavesister neke ge Sex grmeinvrentixiezhenf Szh k Szh Szh jelsearchne (države, kontinenta). mitova ima mnogo jer svaki veći narod ima svoju mitologiju. iz tog razloga, mitologiju je lakše pregledavati ako ju podijelimo po skupinama. najčešća podjela je po regijama, afrička mitologija, azijska mitologija, mitologija australije i oceanije, mitologija bliskog istoka, europska mitologija, sjevernoamerička mitologija, mitologija srednje i južne amerike. u svakoj od tih mitologija postoje brojna božanstva stoga i ne čudi što se u različitim mitologijama mogu pronaći bogovi vrlo sličnih opisa i obilježja. primjerice, u grčkoj mitologiji vrhovni bog je zeus, u rimskoj jupiter, u slavenskoj svarog itd. ova nam se tema učinila zanimljivom pa smo na satima hrvatskoga jezika proučavali mitologiju i uspoređivali bogove koji imaju slična ili ista obilježja u različitim mitologijama. evo što smo zanimljivo pronašli i usporedili u rimskoj i grčkoj mitologiji. matea ivaničić, 7. c rimsko božanstvo grčki pandan uloga saturn kron otac bogova i bog vremena jupiter zeus kralj bogova, bog neba i gromovnik neptun posejdon bog mora i zemljotresa pluton had bog smrti i podzemnog svijeta venera afrodita božica ljubavi i plodnosti minerva atena božica rata i mudrosti vulkan hefest bog vatre, vulkana i kovača mars ares bog rata, otac romula i rema ceres demetra božica žitarica i poljodjelstva merkur hermes bog trgovine i putovanja, glasnik bo7 gova vesta hestija božica doma bacchus (bakho) dioniz bog vina, hrane i užitka apollo (apolon) apolon bog sunca, svjetlosti i umjetnosti dijana artemida božica prirode, lova i mjeseca junona hera božica braka i kraljica bogova prozerpina perzefona (kora) plutonova žena, kraljica podzemnog svijeta esperanza frank, 7.a ivo radetić, 7.a20 šetnja kroz povijest… mitologija grčka mitologija se sastoji od legenda i mitova, o bogovima i herojima, a kori7 jen joj je u vjerovanju starih grka. bogovi su živjeli na olimpu, planini iznad grada ate7 ne. postoje mnoge sličnosti između božanstva u različitim svjetskim mitovima. prepoz7 naje ih se po sličnostima jer im je svaki narod dao drugo ime. i slavenski narodi imali su svoja božanstva, izdvajamo samo najpoznatija: svarog 7 u slavenskoj mitologiji bog je vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i zemlji, prvo božanstvo sunca. crnobog 7 bog noći i mraka. stari vid 7 božanstvo suprotno crnobogu . poznatiji je kao bijeli bog ili bjelobog. volos 7 u slavenskoj mitologiji bog je zemlje, voda i podzemlja; povezuje se sa zma7 jevima, stokom, magijom, glazbenicima, bogatima i prijevarom. vodan 7 kako mu i samo ime kaže je bog voda, rijeka i mora, može se usporediti sa posejdonom iz grčke mitologije. jarovit7 slavenski bog često uspoređivan s marsom, rimskim bogom rata i srdžbe. lora stefanović, 7. c ivo radetić , 7.a matea ivančić, 7.cšetnja kroz povijest… 21 umjetnost 21. stoljeća hip hop je kulturni pokret koji je započeo među urbanim afro7amerikancima, jamajkancima i portorikancima u bronxu, kvartu new yorka ranih 707ih. otada se proširio po cijelom svijetu. pet glav7 nih obilježja ili elemenata hip hop kulture su repa7 nje, dj7iranje, grafiti, breakdance i beatbox. grafiti su natpisi na zgradama, ulicama i slič7 nim javnim površinama. oslikavani su sprejevima u boji i rukom autora koji kroz grafit zauzima određeni stav, a uz to ima i osjećaj za ljepotu. na taj način obogaćuje karakter ulice. grafiti i natpisi uvelike se razlikuju. grafiti nisu način komunikacije, nego na7 čin pokazivanja socijalnih problema, problema opće7 nito i pokazatelji su nečije mašte. velika važnost pridaje se oblikovanju slova. pojavljuju se u raznim oblicima, no većinom su vrlo šareni i živopisni. u nekim gradovima postoje i tečajevi koje podržava grad. polaznici oslikavaju zgrade i tako uljepšavaju ulice. beatbox je stvaranje glazbe ustima. nešto više o ovom sve popularnijem načinu proizvođenja glazbe pitali smo talentiranog beatbox7era, učenika sedmog razreda leona kellera koji nam je rekao da je cilj stvoriti zvuk što sličniji onom koji proizvodi neki instrument ili "skinuti" ritam neke pjesme. us7 pješnost umjetnika odlikuje se proizvođenjem što većeg spektra zvukova tako da bi što više sličilo pje7 smi. dj je osoba koja bira i pušta snimljenu glazbu publici. uglavnom je pušta u klubovima, kafićima, tulumima ali i na stadionima. repanje se odnosi na rimovani govor u stiho7 vima. repanje je element u hip7hop kao i u reggae glazbi. a možemo ga svrstati negdje između govora, proze, poezije i pjesme. breakdance je popularan ulični ples. najčeš7 će se pleše na hip7hop glazbu, ali i na druge žanrove. važan je tempo i ritam glazbe koji je uvijek sličan. matea gregov, 7. c aurora sršen, 7.a ivo radetić, 7.a22 šetnja kroz povijest… 7 sjećanje na holokaust mnogi od vas će misliti, kad vam se spomene holokaust, da je to prošlost, da je to bilo. neki ni ne žele misliti na to, no postoje ljudi koji holokaust jedno7 stavno ne mogu zaboraviti. zato je 27. siječnja 2011. povodom međunarodnog dana sjećanja na holokaust organizirana promocija na kojoj su sestre bačić i g. mandić podijelili s nama svoju priču. sestre dina i desa bačić imale su 13 i 15 godina kad su skupa s cijelom obitelji odvedene u logor u rižanu pok7 raj trsta. one su s učenicima srednje i osnovne škole podijelile svoje ružne, ali i lijepe uspomene. jedva da su ih i hrani7 li u logoru, morale su gledati stvari koja današnja djeca ne mogu ni zamisliti, no one nisu gubile nadu, iako su tamo ima7 le povoda za gubitak nade. njihove su molitve, međutim, bile uslišane te su bile jedne od onih rijetkih koji su imali „sreće“, i puštene su iz logora. gospodin oleg mandić je imao drukčije iskustvo. njega i njegovu obitelj odveli su 15.5.1944. u via romu, zatvor . ono što dobro pamti bile su stjenice i uši s kojima su se tamo susreli. nakon tri dana i dvije noći odvedeni su u auschwitz, logor uništenja (vernichtungs la) ger). svaki dan su strahovali za svoj život, čak i najmanja nada da će se spasiti bila im je svakod7 nevno sustavno uništavana. dana 27. siječnja 1945. puštali su ljude iz logora, no g. mandić je bio među zadnjima koji su izašli. napustio je logor mjesec i dvadeset dana nakon oslobođe7 nja. iako sada živi normalnim životom, nikad neće uspjeti zaboraviti što je preživio za vrijeme rata. oni koje je zanimalo više o holokaustu mogli su od 27. si7 ječnja do 16. veljače 2011. po7 sjetiti izložbu o sjećanju na ho7 lokaust pod nazivom crna noć je šapićala. katarina mance, 8.c sestre bačić svjedoče o strahotama logora oleg mandić preživio je u jednom od najstrašnijih logora7 auschwitzuu knjižnici 23 dana 13.,14. i 15.listopada 2010. godine svi razredi oš rikard katalinić jeretov su u škol7 skoj knjižnici razgledali izložbu povodom dana kruha. u knjižnici su bili stolovi, a na njima pri7 godno jesensko voće, kruh i kolači. bilo je tu raznih recepata o načinu pripreme kruha, pjesmica i priča. prostorija je mirisala po svježim pekarskim proizvodima. vidi se da su se djeca, roditelji i profesori ove godine posebno potrudili. posebnu pozornost se privlačili kolači 5.b razreda. izgledali su tako ukusno i jestivo. dekoracija stola 5.a razreda bila je posebna i veoma za7 nimljiva. cijelu izložbu su pratili plakati koje su izradili vrijedni i domišljati učenici. izložba će biti otvorena i 15.listopada 2010. godine pa vam predlažemo da je posjetite te uživate u blagova7 nju kruha. petra peloza, 5.a kako je dobro plivati na vodi u sklopu eko programa 22. ožujka 2011. predstavni7 ci društva crvenog križa pgž7e, održali su u školskoj knjiž7 nici predavanje7radionicu „kodeks sigurnosti na vodi“ uče7 nicima četvrtih razreda. spasilac siniša knežević i regionalni koordinator službe spašavanja života na vodi nikola mrđen u načine i metode spašavanja uključili su učenike nizom praktičnih primjera što je učenicima bilo vrlo zanimljivo, neobično i novo. aktivno su sudjelovali u raspravi i pokazanim interesom pridonijeli kvaliteti uspješno obavljenog posla. učiteljica: ines jurac24 u knjižnici sjećanje na pjesnika dragutina tadijanovića izložba uz 105. godišnjicu rođenja povodom 105. godine od rođenja pjesnika dragutina tadijanovića prire7 đena je izložba u prostoru školske knjižnice, gdje je održan sat lektire za učeni7 ke 8.razreda. izložene su fotografije i tekstovi o životu i radu istaknutog pjesnika, pjesme te ulomci iz kritičke li7 terature o pjesništvu d. tadijanovića. knjižničarka: milena sandalj svake godine u našoj školi izložbom novih naslova obilježava se mjesec knjige. ovogodišnja izložba, koju je pripremila knjižničarka milena sandalj, otvorena je 3.11.2010. na stolovima školske knjižnice moglo se naći za svakoga ponešto: egiptologija, vile, životinje (u izdanju national geografica), serija edukativnih dječjih krimića o povijesnim ličnostima (kleopatra, mozart, julije cezar, leonardo da vinci, tri mušketira). čak su se i profesori zainteresirali za neke naslove. ipak, posebnu pozornost zaokupljale su u novom ruhu izdane priče iz davnine i. b. mažuranić koje će zasigurno mnoga djeca čitati s većim zanimanjem. svi se vesele novom mjesecu knjige i sa zadovoljstvom očekuju nove i još zanimljivije naslove. katja knežević, 5. au knjižnici 25 i 12. listopada 2010. god. postavljena je izložba slika biserke kinkela, naše učiteljice u mirovini. izložene slike stvarane u raznim likovnim tehnikama rezultat su dugogodišnjeg rada u slobodno vrije7 me. u rujnu 2010. izlagala je u prostorijama kluba 60 u opatiji. knjižničarka milena sandalj26 u knjižnici što smo još obilježili u školskoj knjižnici 7 6. prosinca 2010. g. prigodnom izložbom obilježili smo blagdan sv . nikole. 716. prosinca 2010. g. postavljena je izložba radost božića. božićnu poštu smo organizirali u prostoru školske knjižnice. školski poštari raznosili su učeničke čestitke u učionice. pisa7 njem božićnih čestitka doprinosimo očuvanju tradicije pisanja čestitka. 714. veljače 2011. g. pozvali smo učenike da pišu valentinovske čestitke sa željom da razve7 sele svoje simpatije – kao i sve one koje vole i poštuju. učenici poštari posjetili su razredne odjele, učitelje, ravnatelja, kuharice i druge te ih razveselili papirnatim srcima. tako su po7 tvrdili da valentinovo nije samo dan zaljubljenih već i dan ljubavi i poštovanja prema dra7 gim osobama. knjižničarka: milena sandalj u ponedjeljak 28.03.2011. godine posjetio nas je pisac miro gavran. kratku biografiju mire gavrana prikazale su učenice sedmih razreda. nakon njih red je došao na mladog glumca luku županovića koji je izveo točku iz romana pisca sretni dani. nakon uvodnog dijela miro gavran je sažeto prepričao sadržaje nekih svojih knjiga istaknuvši ono što mu se u njima činilo najzanimljivijim. mnogi slušatelji znali su o čemu govori jer su petaši čitali njegov roman „zaljubljen do ušiju“ za lektiru, a neki su pročitali još neke njegove naslove. nakon toga uslije7 dila su brojna pita7 nja, naročito petaša. pisac je spremno odgovorio na svako pitanje. zadnjih petnaest minuta je potpisivao knjige koje smo mogli donijeti. pisac je nakon druženja odlučio odgovoriti na nekoliko pitanja za naš list. atmosfera susreta je bila odlična. školska knjižnica je bila puna i tražio se stolac više. svatko je želio biti ondje i družiti se s pis7 cem. svi su bili sretni što smo ugostili tako dragu i pristupačnu osobu u našoj školi. kristian tončić, 5. c